Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život. Ovo ima posebno značenje jer radeći provodimo trećinu svog života. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata.
Promjene u sadržajima, oblicima i sredstvima kojima se ostvaruje tjelesna aktivnost na radnome mjestu uvjetuju obilježja današnjeg načina života i rada. Plaćamo danak rezultatima tehnološkog napretka i utjecaju urbanizacije na zdravlje globalno i zdravlje svakoga pojedinca, a što se u konačnici očituje previsokom cijenom – tjelesnom neaktivnošću. Iz specifičnih uvjeta rada i radne sredine proizlaze potrebe za rekreativnim tjelesnim vježbanjem. Ovdje govorimo o zanimanjima i radnim mjestima gdje dominira statičko opterećenje velikih skupina mišića, a rad se pretežito provodi u sjedećem položaju uz računalo.
Zadržavanje bilo koje skupine mišića u istom položaju dulje vremena, uzrokuje pojavu umora. Višegodišnji rad u uredu ispred računala može u konačnici dovesti do niza zdravstvenih problema uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem u nepravilnom položaju. Poslovi uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma, mogu dovesti do zdravstvenih promjena koje su utvrđene kao profesionalne bolesti. Takva statička opterećenja pri radu, osobito velikih skupina mišića koji održavaju tijelo u sjedećem ili stojećem položaju, smanjuju funkciju kardiovaskularnog i respiracijskog sustava, a zbog nekretanja opada snaga mišića mišićno-koštanoga sustava. Kod sjedećeg položaja dolazi do skraćenja mišića pregibača kuka te skraćenja i zategnuća prsnih mišića koje bi trebalo istezati, dok s druge strane dolazi do izduživanja i slabljenja mišića gornjeg dijela leđa koje bi trebalo jačati. Mišići šake i prstiju, odnosno cijele ruke, podnose najveće opterećenje što uvjetuje sporost i bolove. Pravilna postura je narušena, kifotičan položaj dovodi do lošeg držanja tijela ili deformacije kralježnice.
Kad uzmemo u obzir i druge zdravstvene probleme koji se pojavljuju, poput napetosti u vratnim i ramenim mišićima, ukočenosti u ručnim zglobovima, zamora očiju te problema s cirkulacijom, postaje važna primjena programa tjelovježbe na radnom mjestu, koji trebaju sadržavati kretanje te dinamičke vježbe razgibavanja i jačanja, odnosno statičke vježbe istezanja određenih mišića.
Program vježbi na radnom mjestu kao metoda prevencije
Program vježbi provodi se u trajanju od 10- ak minuta tri puta na dan kako bi se zadovoljila preporuka od 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan i prilagođen je izvođenju na radnom mjestu. Vježbe koje se mogu izvoditi na radnom mjestu su: vježbe pravilnog disanja, kretanje – zagrijavanje organizma, vježbe razgibavanja, istezanja, vježbe za oči i za „kompjutorsku šaku“, uz mogućnost primjene glazbe s ciljem poboljšanja komponenti emocionalnog, tjelesnog, fiziološkog i duševnog zdravlja. Program vježbi započinje zagrijavanjem organizma kontinuiranom aktivnošću nižeg intenziteta u trajanju od nekoliko minuta. Neke od predloženih aktivnosti jesu penjanje stubama 3 minute, trčanje u mjestu 3 minute ili hodanje bržim tempom 5 minuta. Zategnute tetive koljena (veliki mišići na stražnjoj strani bedara) često su rezultat previše sjedenja na radnom mjestu. Treba primijeniti ono što je moguće provesti na radnom mjestu: prošetati do kolege umjesto korištenja telefona.
Vježbe razgibavanja ciljano su usmjerene na vrat, ramena, ruke, trup – leđa i trbuh, noge. Vježbe treba izvoditi polako i pažljivo. Ukoliko je izvođenje vježbi bolno, aktivnost treba prekinuti te potražiti mišljenje stručnjaka koji se bave prevencijom i proučavanjem poremećaja te vrste.
Uredski radnici koji sjede dulje vrijeme bez ikakvih pauza ili vježbi, često imaju neki oblik bolova u leđima. Redovite vježbe i istezanje mogu ojačati mišiće koji podupiru vaša leđa, čime se smanjuje rizik od bolova u leđima. Osim toga, bitno je da vaša stolica bude pravilno podešena.
Na radnom mjestu preporučuju se statičke vježbe istezanja odnosno statički „stretching“ vrata, ramena, ruku i gornjeg dijela leđa, trbuha, leđa, nogu. Ako vratobolju ne liječimo, nakon izvjesnog će se vremena duž vrata pojaviti bolne „kvrge“ u mišićima (trigger points ili tzv. miogeloze) i razviti miofascijalni sindrom. Osteoartritis vratnog dijela kralježnice zbog istrošenosti i fiziološkog procesa starenja, drugi je najčešći uzrok boli u vratu.
Vježbe istezanja vrlo su često zanemareni, ali ne manje važan oblik tjelesne aktivnosti. One služe održavanju prirodne pokretljivosti zglobova, tetiva i ligamenata te poboljšavanju elastičnosti mišića. Osim što održavaju gipkost mišića i zglobova, vježbe istezanja su korisne jer smanjuju rizik ozljeđivanja, poboljšavaju kondiciju i povoljno utječu na psihički status. Osnovni princip kod vježbi istezanja jest polagano, postupno te kontinuirano istezanje mišića preko njihove normalne razine koju imaju u mirovanju. Mišić se isteže do razine blage napetosti koja izaziva ugodu, a nikako bol te se optimalni položaj istezanja zadržava od 10–30 sekunda.
Također je važno naglasiti kako je za postizanje efekata vježbanja važna mentalna koncentracija na određenu mišićnu regiju koja se isteže, pravilno i uravnoteženo disanje te redovitost provođenja vježbi. Dijafragmu ili duboko disanje lako je naučiti. Možete to učiniti kad god i gdje god se želite opustiti i smanjiti stres. Ostale prednosti povezane s dubokim disanjem uključuju smanjenje krvnog tlaka, usporavanje otkucaja srca i povećanje kisika u krvi što povećava izdržljivost i potiče ozdravljenje.
Dugi rad za računalom svaki dan može ozbiljno opteretiti vaše prste, šake, zapešća i ruke. Ispravno postavljanje vašeg radnog prostora može spriječiti naprezanje mišića i druge ozljede prstiju, zapešća, šaka i ruku. Sindrom karpalnoga tunela, tzv. „kompjutorska šaka“ – trnjenje i žarenje srednjeg prsta i kažiprsta, pa i bol koja se proteže kroz cijelu šaku do lakta ili pak širi do ramena, često je prisutan u osoba koje rade na računalu. Preporučuju se češći kraći odmori tijekom radnog vremena, izvan radnog mjesta ili s isključenim ekranima, npr. svaka 2 sata, uz moguću primjenu jednostavnijih tjelesnih vježbi.
Dugotrajan rad za računalom izaziva zamor i suhoću oka te zahtijeva neprekidno prilagođavanje oka i izoštravanje slike na mrežnici. Zamor, peckanje i osjećaj grebanja u očima, mogu izazvati i nekvalitetni zasloni koji titraju te loša rasvjeta na radnom mjestu. Svaka dva sata oči treba odmoriti od računala po 15 minuta, a svakih 20 minuta treba pogled sa zaslona usmjeriti u daljinu. Netočna udaljenost gledanja i problemi s vidom često dovode do lošeg sjedećeg držanja. Naprezanje očiju može rezultirati pogreškama u radu, glavoboljama, zamagljenim vidom, suhim očima te bolovima u vratu i ramenima. Oštrinu vida treba kontrolirati barem jednom godišnje te nositi preporučene naočale za korigiranje vida, koje imaju zaštitni filtar prilagođen dugotrajnom radu na računalu.
Potrebno je naglasiti i važnu ulogu poslodavaca u brizi za vlastite radnike tako što će procijeniti opasnosti i rizike na radnom mjestu, izraditi analizu radnoga mjesta te primijeniti akcijski plan za smanjenje opasnosti i rizika. Procjena odgovara na četiri ključna pitanja: Koje su opasnosti prisutne na radnom mjestu? Kakvo oštećenje zdravlja može nastati djelovanjem utvrđene opasnosti? Kolika je vjerojatnost da se opasnost aktualizira u obliku pojave ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad? Kolika je razina rizika za oštećenje zdravlja? Najuspješniji oblik zaštite jest prevencija – ispravnim i pravodobnim preventivnim mjerama ne dopušta se nastanak oštećenja zdravlja radnika i omogućava se otkrivanje znakova bolesti u početnoj fazi. U razvijenim zemljama i tvrtkama koje posluju po načelima društveno odgovornog poslovanja poslodavci su na vrijeme shvatili proaktivnu obvezu kompanije prema zdravlju i dobrobiti njenih radnika. Za samog poslodavca to znači da će posao biti bolje obavljen, veća je produktivnost, smanjuju se troškovi bolovanja i izostanaka s posla, manje je ozljeda na radu.
Provođenjem preventivnih zdravstvenih mjera koje uključuju više tjelesne aktivnosti i usvajanje zdravih stilova života moguće je spriječiti niz kroničnih bolesti, očuvati funkcionalnu sposobnost te poboljšati kakvoću života zaposlenog čovjeka. U razvijenim zemljama i poduzećima, koje posluju po načelima društveno odgovornog poslovanja, programi za unapređenje zdravlja na radnom mjestu dio su korporativne kulture. Mnogi su poslodavci na vrijeme shvatili da je samo zdrav i zadovoljan radnik ujedno i visokoproduktivan radnik. Ukoliko ste poslodavac kojem je zdrav i zadovoljan radnik prioritet te trebate profesionalnu pomoć i podršku pri implementaciji sistema za zdrava radna mjesta, obratite mi se za više informacija.
