Mentalno je zdravlje stanje dobrobiti u kojem se osoba dobro osjeća, ima ispunjujuće odnose s drugim osobama te se može suočavati s problemima. Mentalno zdravlje utječe na način na koji ljudi razmišljaju, komuniciraju, uče i razvijaju se. Osjećaj dobrobiti jača otpornost i samopouzdanje. To su preduvjeti za uspješno sudjelovanje u zajednici, društvu, poslovnom životu i odnosima s drugim ljudima. Problemi mentalnog zdravlja, u usporedbi s mentalnim bolestima, prilično su učestali i često se javljaju u razdobljima velikog stresa ili nakon uznemirujućih događaja. Aktivnim naporima u pogledu promicanja mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja problema mentalnog zdravlja može se znatno smanjiti rizik da će pojedinac razviti mentalnu bolest. Rizici za mentalno zdravlje i dobrobit mogu potjecati iz brojnih izvora, koji uključuju izvore povezane s radnim mjestom. Široki je raspon pitanja koja mogu pridonijeti problemima i poremećajima mentalnog zdravlja.
Na mentalno zdravlje djeluju višestruki čimbenici, od društvenih promjena i okolnosti do osobnih iskustava u obitelji i društvu. Sve veća važnost pridaje se i utjecaju posla odnosno stresa na radnom mjestu. Radno aktivne osobe veliki dio dana provode na radnim mjestima pa je stoga razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječe na mentalno zdravlje svake zaposlene osobe. Kvalitetna i podržavajuća radna okolina u velikoj mjeri pomaže očuvanju mentalnog zdravlja i radne sposobnosti zaposlenika. Jednako tako loše karakteristike radnog mjesta mogu utjecati na razvoj mentalnog poremećaja ili otežati ozdravljenje mentalno bolesnoj osobi.
Izvori rizika na radnom mjestu mogu biti: priroda posla, opseg posla i tempo rada, raspored rada, kontrola, okruženje i oprema, organizacijska kultura i funkcija, međuljudski odnosi na radu, uloga u organizaciji, razvoj karijere, nasilje i bullying. U današnje vrijeme na radnom mjestu postoji veliki broj novih faktora povezanih s vremenima u kojima živimo i koji mogu utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika: ekonomska recesija, sve veća konkurencija, produljenje radnog vremena i radnog vijeka, sve veća očekivanja poslodavaca. Istraživanja pokazuju kako je stres drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Evropi. Stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice svih izgubljenih radnih dana na bolovanje. Društveno-gospodarski izvori rizika potencijalno su: strah od nezaposlenosti i stanje nezaposlenosti, vrsta ugovora o radu, sigurnost posla, smanjenje dostupnosti usluga, prihodi, zakonodavstvo, rad, socijalna skrb, sigurnost i zdravlje na radu.
Stres je gotovo neizbježno prisutan na svakom radnom mjestu u svakom zanimanju. Kada se radi o kratkoročnom izvoru stresa npr. povremenom prekovremenom radu, pojačanom periodičnom intenzitetu posla, posljedice mogu rezultirati poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca (preskakanje obroka, iscrpljenost, premalo sna, glavobolje, osjećaj pritiska u prsima). Međutim dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu može imati i daleko opsežnije i ozbiljnije posljedice u vidu razvoja mentalnih poremećaja. Najčešći mentalni poremećaji u općoj populaciji su depresija i anksiozni poremećaji. Stoga su i istraživanja o mentalnim poremećajima vezanim uz radno mjesto najčešće usmjerena upravo na ova dva poremećaja. Istraživanja su tako pokazala kako se depresija na radnom mjestu najčešće manifestira kao umor, poteškoće koncentracije te tjelesni simptomi u vidu raznih bolova. Takve osobe postaju na poslu pasivne, povučene ili neproduktivne, a depresija može utjecati i na njihovu sposobnost prosudbe ili donošenja odluka.
Istraživanja su također pokazala kako osobe s tim poremećajem češće daju otkaz ili mijenjaju svoja radna mjesta. Anksiozni poremećaji se na radnom mjestu najčešće manifestiraju kroz jako izraženu napetost, nervozu, nemir, razdražljivost i pretjeranu zabrinutost. Anksiozne osobe često traže odobravanje i podršku vezano uz svoju izvedbu. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju anksiozne poremećaje češće zatraže liječničku pomoć, iako ne direktno zbog anksioznosti, već najčešće kada razviju neku od psihosomatskih bolesti.
Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu osim što negativno utječe na dobrobit zaposlenika također ima i negativne posljedice za samu organizaciju u vidu čestih izostanaka zaposlenika s posla (bolovanja), čestih promjena zaposlenika, slabije produktivnosti. S obzirom na sve poteškoće koje mogu prouzročiti psihosocijalni rizici radnog mjesta mnoge svjetske organizacije zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ukazuju na važnost primarne prevencije odnosno prepoznavanje rizičnih čimbenika i njihovo saniranje kako bi se izbjeglo rješavanje njihovih negativnih ishoda. Također je potrebno osvijestiti ljude na postojanje ovog problema i smanjiti stigmu koja često prati ljude s mentalnim poteškoćama, kako bi ih se potaknulo da pravovremeno zatraže pomoć i na taj način smanje negativni utjecaj mentalnih poteškoća općenito na svoje zdravstveno stanje ali i na produktivnost na poslu.
Rad je općenito dobar za mentalno i fizičko zdravlje
Unatoč dosad navedenim razlozima za zabrinutost, rad je općenito dobar za mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja redovito pokazuju da kvalitetan rad (tj. rad s pozitivnim značajkama) može poboljšati i zaštititi zdravlje. Značajke rada za koje je poznato da pridonose mentalnom zdravlju i dobrobiti uključuju sljedeće: osjećaj vrijednosti na radu, rad koji ima važnost, mogućnost donošenja odluka o pitanjima koja se tiču pojedinca, primjerena osposobljenost pojedinca za rad koji obavlja, dostupnost resursa potrebnih za rad, dobro osmišljen posao, odnosno posao bez preopterećenja, dobro organiziran posao s obzirom na raspored rada i slobodno vrijeme. Organizacijska kultura koja uključuje način upravljanja i komunikacije može pozitivno služiti kao potpora mentalnom zdravlju i dobrobiti. Važnu ulogu ima i promicanje pozitivne kulture zdravlja i sigurnosti na radu.
Fizičko i mentalno zdravlje međusobno su povezani a određene studije su pokazale da čimbenici stresa na radnom mjestu i izvan njega mogu pridonijeti srčanim oboljenjima. Psihičko zdravlje nikad nije bilo važnije i zato je potrebno osvijestiti važnost mentalnog zdravlja.
Potrebno je integrirati i promicati mentalno zdravlje na radu
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboljeti i manje vjerojatno da će otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost te doprinijeti lojalnosti radnika.
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sustavne su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika. Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja, izborom zdravog načina života i promicanjem osobnog razvoja.
Probleme s mentalnim zdravljem može uzrokovati nekoliko čimbenika; profesionalni, socijalni, obiteljski, osobni itd. Radno okruženje može utjecati na mentalno zdravlje zaposlenih načinom organizacije i upravljanja radom. Međutim, utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
U mnogim državama Evrope povećavaju se izostanci, nezaposlenost i broj zahtjeva za dugoročnu nesposobnost za rad zbog stresa i problema mentalnog zdravlja na radu. Prema nekim procjenama, posebno bi depresija mogla postati najčešći uzrok bolovanja u Evropi.
I rizici povezani s radom koji su relevantni za mentalno zdravlje, a često ih se naziva psihosocijalnim rizicima, i upravljanje njima među odgovornostima su poslodavca predviđenima Okvirnom direktivom 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju radnika na radu, te se njome poslodavce obvezuje da rješavaju sve vrste rizika i njima upravljaju na preventivan način te da u tu svrhu uspostave postupke i sustave u pogledu zdravlja i sigurnosti.
Poslodavci su prema zakonskoj regulativi dužni upravljati svim vrstama sigurnosnih rizika za zdravlje radnika, uključujući i rizike po njihovo mentalno zdravlje. Međutim, važno je napomenuti da uspješna promocija mentalnog zdravlja mora sadržavati oba aspekta; upravljanje rizikom i promicanje zdravlja. Ulaganje u mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika donosi mnoge koristi organizacijama što može dodatno poboljšati ugled i reputaciju tvrtke u zemlji i inozemstvu.
Jedan od najvažnijih aspekata uspješne promocije zdravlja na radnom mjestu je dobro poznavanje “mentalne slike” u konkretnoj radnoj sredini, kontinuirana posvećenost Uprave i radničkih predstavnika ovom pitanju, utvrđivanje odgovarajućih mjera i aktivnosti (kombinacija potreba organizacije i radnika), maksimalno sudjelovanje zaposlenika, i redovita analiza i evaluacija ostvarenih učinaka. Poželjno je uspostaviti radnu grupu koja će biti odgovorna za planiranje i provođenje promocije zdravlja na radnom mjestu. Optimalno je uključiti viši menadžment, organizacijske jedinice za ljudske resurse i sigurnost na radu, zdravstvene stručnjake, lokalne zavode i radničke predstavnike.
Postavljanjem prioriteta moguće je definirati posebne ciljeve programa promicanja zdravlja na radnom mjestu npr. veća ravnoteža radnog i privatnog života, smanjenje poremećaja mišićno-koštanog sustava ,promocija zdravog načina života općenito, poduzimanje mjera za promicanje zdravlja povezanih s aktivnostima mjera prevencije rizika. Promicanje zdravlja na radnom mjestu zasniva se na sigurnosnoj i zdravstvenoj kulturi koja prije svega zahtijeva odgovarajuće upravljanje rizikom. Promicanje zdravlja na radnom mjestu može biti uspješno samo ako je uključeno u sve organizacijske procese kao trajan element sigurnog i zdravog radnog okruženja. Pravovremenim prepoznavanjem smetnji i problema u području mentalnoga zdravlja te primjerenim pristupom i djelovanjem može se umanjiti rizik ili spriječiti mogući razvoj poremećaja. Znanja o tome važan su čimbenik očuvanja i zaštite mentalnog zdravlja, a kao i u svim drugim situacijama i za mentalno zdravlje važna je prevencija i poznavanje tehnika pružanja prve pomoći.
